Stupovi u Pustinji

Mona箃vo

Pavlov samostan na Crvenome moru, osnovan u 5. stolje鎢

jedan je od najstarijih svjedoka mona筴ih oblika 緄vota kr规anske kasne antike.

 

Kronika kr规anstva

Mozaik knjiga, Zagreb 1998.

 

Godina 320. egip鑑nin Pahomije osniva na Nilu prvi samostan. Askeza i te綼k rad od rada ruku svojih, pripadaju uobi鑑jenoj svakodnevnici pre緄vljavanja, kako prve tako i svih ostalih mona筴ih zajednica, kao protureakcija na sve svjetovniji 緄vot u kr规anskim gradskim zajednicama. U dolini Nila, gdje su stanovnici za progona kr规ana morali mnogo trpjeti, najprije se stvorila kultura pustinjaka. Anahoreti (gr鑛i; povu鑕ni) povla鑙li su se u samo鎢 kako bi se na misti鑑n na鑙n borili protiv demona i pribli緄li Bogu. Za razliku od onih koji su samotno 緄vjeli u osami, eremiti su priznavali razli鑙te kr规anske na鑙ne 緄vota.

Mnoge zrele i jake li鑞osti ne mogu ste鎖 potrebnu stegu, koja je potrebna u samo鎖, pa se lome na zahtjevima koje su sami sebi postavili.

"Ocem monaha" smatra se Egip鎍nin Antun koji je kao bogati mladi 275. godine prodao svoje nasljedstvo kako bi slijedio Isusa. Da bi obuzdao svoje tjelesne pobude najprije je Antun stanovao u grobovima, potom je 20. godina 緄vio u podrumu napu箃ene utvrde u pustinji. Antunov 緄vot ostavio je sna綼n dojam na mnoge ljude, mnogi su na sli鑑n na鑙n posvetili se mona筴om 緄votu.

Anahoreti, povu鑕ni, 緄vjeli su sami ili u blizini svojih istomi筶jenika. Od druge polovice 3. stolje鎍 sve je vi筫 kr规ana iz svoje zajednice odlazilo u samo鎢. Pahomije, kao i Antun, egipatski kr规ani, 緀lio je okupiti redovnike u 鑦rstim zajednicama. Godine 320. osniva u Tabenisiju, blizu srednjovjekovnog grada Tebe, prvi samostan. Nije mu va緉a eremitska samo鎍, ve bratska (poslije i sestrinska) zajednica. Zajedni鑛i obroci, jedinstvena odje鎍 i podvrgavanje samostanskom redu bili su obavezni.

Te綼k posao, redovite molitve i bogoslu緅a pripadali su svakodnevnici. Autoritet je u緄vao samo jedan opat pojedinog samostana koji je imao vode鎖 polo綼j u hijerarhiji, ali ne u duhovnosti. Zahvaljuju鎖 strogoj radnoj disciplini (ora et labora, lat. moli i radi) samostani su se mogli gospodarski osamostaliti. Pravilo reda Pahomije svodi na an餰la koji mu ga je dao. Naredio je da po tri redovnika stanuju u svakoj 鎒liji "ne trebaju spavati u le緀鎒m polo綼ju, ve trebaju napraviti kose stolice, preko njih prostrijeti sagove i na njima spavati sjede鎖".

 

Samostan sv. Simeon (Coptic monasteries - Egypt 6. - 8. stolje鎒)

Radikalno pustinja箃vo na zapadu

Zamisao o mona箃vu s malim zaka筺jenjem nalazi na sljedbenike i u zapadnom carstvu, Italiji i Galiji. Samostani su uz crkvu i tako nastaje nerazdvojna veza zajednice i redovni鑛e zajednice. Pustinja箃vo nije kao u sjevernoj Africi, glavni razlog za odricanje nije tu ideal siroma箃va, ve radost spoznaje. Augustin zahtjeva 鑙sto srce kao preduvjet za Bo緅e iskustvo. Tjelesno iskustvo pustinje Augustin zamjenjuje samo鎜m redovni鑛e 鎒lije. U svojim "Ispovijestima" poziva se na oca mona箃va Antuna, sli鑞o kao Pahomije odnosi se prema slo緉om mona筴om 緄votu jeruzalemske prazajednice. Odricanje od zemaljskih u緄taka ne odgovara bijeg od svijeta, jer su u zapadnim zemljama samostanima pridru緀ne 筴ole, socijalne ustanove koje oplo饀ju redovni鑛i 緄vot za dru箃vo.

U ju緉oj Galiji mona箃vo je bilo popularno, 筰ri ga asket Martin Tourski. U dolini Rhone i na otoku Lerinsu nastaju samostani, koji utje鑥 na kler, mnogi monasi poslije postaju biskupi. Monah podrijetlom iz Betlehema, Ivan Kasijan, donosi svoja iskustva iz egipatske eremitske kulture u Galiju. "Monah prije sve treba izbjegavati biskupa i 緀nu" za Kasijana je glavni razlog za izdvajanje monaha, sloboda od poretka zajednice i od spolne napasti. Neometani svakodnevnicom zajednice, preduvjet je redovnika i redovnica da budu sposobni za misti鑑n do緄vljaj Boga.

Ru筫vine samostana Glendalough u Wicklow Mountainsu, ju緉o od dana筺jeg Dablina.

Samostan je osnovan u 6. stolje鎢, a u ranom srednjem vijeku postao je obrazovano sredi箃e.