"Postoji put, strm i trnovit, ispunjen svakojakim opasnostima - no ipak put; i on vodi u srce univerzuma. Mogu vam reći kako da pronađete One kojim će vam pokazati tajni prolaz koji vodi samo u unutrašnjost... One koji stignu do cilja čeka neopisiva nagrada: moć da se blagoslovi i spasi čovječanstvo. Za one koji padnu, tu su još i drugi životi u kojima mogu doći do uspjeha".

   

Helena Petrovna Blavatsky

(1831-1891)

 

TEOZOFSKO DRUŠTVO

 

Teozofsko društvo osnovano je 17.11.1875. u New Yorku. Osnivači društva su Helena Petrovna Blavatsky i Henry Steel Olcott. H.P. Blavatsky imala je prirođene sposobnosti extra senzorne percepcije. U Indiji, Tibetu i Kašmiru neko vrijeme živjela je zajedno s mahatmom Khoot Hoomijem. U Prebivalištu majstora Khoot Hoomija, Blavatska koja je odlično govorila francuski, većinu vremena posvećivala je učenju engleskog i senzara "tajanstvenog jezika" posvećenih učenika. Tako je upoznavši tibetanski budizam bila upućena u dublji aspekt učenja mahajane.

U svojim tridesetim godinama Blavatska je zadobila potpun nadzor nad svojim okultnim sposobnostima. Čitanje nečijih misli, objašnjavala je, uvijek je radila pri punoj svijesti, jednostavno tako da ih je promatrala dok izviru iz glava ljudi, u spirali svjetlećeg dima ili u obliku blistave tvari koja se u različitim oblicima i slikama oblikovala oko njih.

U svojim četrdesetima i pedesetima godinama, predvodila je osnutak Teozofskog društva u SAD - u, Indiji i Engleskoj; pokrenula objavljivanje dvaju časopisa, The Theosophist (Teozof) i Lucifer; te napisala svoje najvažnije knjige, Isis Unveiled (Razotkrivena Izida) i The Secret Doctrine (Tajni nauk). 1873. godine je po uputi svojeg Majstora otišla u New York, četiri godine ostala u Sjedinjenim Državama te dobila američko državljanstvo. Tamo je s pukovnikom Henryjem Steelom Olcottom, Williamom Q. Judgeom i drugima osnovala Teozofsko društvo.

Procvat spiritualizma

Blavatska je u New York stigla kada je spiritualizam bio u najvećem procvatu. U početku se javno zauzela za spiritualizam, svjedočila o različitim "duhovnim oblicima" čime je zadobivala veliku pozornost javnosti. Potvrdila je da se u nekim slučajevima radi o "istinski čudesnim pojavama višeg reda, u kojima se otkrivaju neosporna inteligencija i znanje". Ali, isto tako odbacila je većinu čuda u kojima su sudjelovali mediji, npr. materijalizaciju mrtvih, i tvrdila da zapravo misli ljudi koji sjede oko stola privlače k mediju raspadajuće astralne ostatke umrlih koje je duša odbacila. Tvrdila je da su zvonjava zvončića, kuckanje, čitanje misli, materijalizacije, levitacije jesu pojave ostvarljive uz pomoć volje prisutnih i bez pomoći bilo kakvih duhova. Blavatska je svoj životni rad opisala kao "nezahvalan zadatak da uvjeri ljude o činjenici drugih razina postojanja". Mnogima koji su je posjećivali pružala je dokaz za to, demonstrirajući im vlastiti nadzor, nad prirodnim silama. Međutim, mnogi njezini posjetitelji, vidjeli su samo ono što je privlačilo njihovu pozornost, iz čega su proizlazila pogrešna tumačenja. Blavatska je smatrala da je njezina "najsvetija dužnost otkriti što je spiritualizam uistinu, te objasniti što on nije". Pišući o opasnostima izloženosti medija raznim silama, pri spiritističkim seansama, jedan časopis pokrenuo je klevetničku kampanju protiv Blavatske, koja je potrajala godinama.

Iz Amerike 1878. g. osnivači društva otišli su u Indiju i 1882. g. osnovali Centar internacionalnog Teozofskog Društva u Adyaru, predgrađu Madrasa, Kako se u zadnjem desetljeću života Blavatska sve više borila sa slabim zdravljem, tako se sve više udaljavala od svijeta, posvetivši se pisanju i poučavanju. Svoje tijelo H.P. Blavatsky napustila je 1891. u Londonu nakon što je postala vrlo slaba.

H.S. Olcott bio je prvi Predsjednik Teozofskog Društva od samog početka do 1907. godine, kada ga je naslijedila Annie Besant. Iza nje slijede predsjednik G. Arundale, C. Jinarajadasa, N. Sri Ram, John Coats i Mary Anderon.

H.Steel Olcott

Annie Besant

 

G. Arundale

C. Jinarajadasa

N. Sri Ram

 

John Coats

Mary Anderon

 

Godine 1987. centar Teozofskog društva postao je London i Blavatska je nastavila raditi nesmiljenim tempom. Djelo The Secret Doctrine: The Synthesis of Science, Religion and Philosophy (Tajni nauk: Sinteza znanosti, religije i filozofije) objavljeno je u dva dijela 1988. godine. Prvi dio, Kozmogeneza, opisuje kako nastaju i ponovno se rađaju svjetovi i kako je tekao evolucijski put našeg planeta i njegovih kraljevstava sve do trenutka kada se razvio ljudski oblik. Drugi dio, Antropogeneza, opisuje nastajanje ljudskog uma do kojega dolazi inkarnacijom ljudskih duša iz prijašnjih svjetova, evoluciju ranih rasa i budući razvoj predviđen za te rase. Blavatska je potom ustanovila Ezoteričku školu i objavila djela The Key to Theosophy (Ključ teozofije) i The Voice of Silence (Glas tišine).

U osnivanju 1875. godine Teozofsko društvo imalo je sljedeće ciljeve:

Stvaranje jezgre za univerzalno bratstvo cijelog čovječanstva, bez obzira na rasu, vjeroispovijest, spol, kastu ili boju kože;

Proučavanje starih i suvremenih religija, filozofija i znanosti, te demonstracija važnosti tog studija;

Istraživanje neobjašnjenih prirodnih zakona i psihičkih moći koje su skrivene u čovjeku.

 

N. Sri Ram, dopunio je osnovne ciljeve sa Sedam bitnih točaka

(iz časopisa ADYAR)

1. Napredak svakog pojedinog čovjeka ovisi jedino o njemu samome, a ne o blagonaklonosti bilo kojeg duhovnog vodiča. Njegov se napredak izvršava u skladu sa zakonima prirode, tj. napredak mu je siguran i neizbježan.

2. Svaki od nas treba prevaliti dug put. Malo je važno koliko će on dugo boraviti na pojedinim stepenicama.

3. Učitelj je s jedne strane čovjek koji je postao savršen, a ipak utjelovljen u fizičkom tijelu. S druge strane, on je istovremeno ideal savršenstva u srcu svakog pojedinog čovjeka. Čim se čovjek malo približi ostvarenju ovog ideala, tada on nalazi svog učitelja.

4.Najviše napredujemo u ono vrijeme, kad najmanje mislimo na nas same i na naš napredak, a to je ono vrijeme, kada se najviše posvećujemo drugima i radu za napredak i sreću čovječanstva.

5. Mi ne pomažemo drugima na taj način da se miješamo u njihov život ili ako im namećemo svoje ideje. Mi im možemo pomoći jedino ako djelujemo u smislu istinskog suosjećanja i pri tome pokušamo njihove radosti i brige gledati njihovim očima.

6. U svim stvarima moramo upotrebljavati naše vlastito rasuđivanje, pa makar ono bilo ograničeno i nepotpuno. A pri tome moramo imati hrabrosti da i djelujemo prema tome rasuđivanju. Istovremeno, morali bismo pri tom dopustiti i svima drugima da u bratskom duhu djeluju prema svojem vlastitom rasuđivanju.

7. Ono što je najbitnije je način na koji vodimo naš dnevni život i kako postupamo sa svim onim malim stvarima, koje u tom životu imaju svoje mjesto. Naš sadašnji život je pretežno priprema za buduće djelovanje.

Ukratko

Teozofija predstavlja sintezu životne mudrosti, kojom je moguće ubrzati evoluciju čovjekove svijesti, kao što su to već učinili Adepti ili Majstori.

Našim djelovanjem u vidljivoj i nevidljivoj materiji, zakonom uzroka i posljedica, javiti će se vidljivi simptomi, pomoću kojih možemo uočiti naše pogreške i propuste u sadašnjem životu, mada se neki odnose na one iz prošlog. Oni, koji razviju svoja ljudska nadčula, ubrzati će svoju evoluciju. Čovjekova svijest može egzistirati i bez svojih oblika iz nižih stanja materije. Oblici života u višim nevidljivim stanjima materije po Teozofiji su primarni, dok je fizički život sekundaran. Evolucija, započinje emotivnim aktivnostima, i prva je sposobnost kako upotrijebiti oblik viših stanja materije od kojih se sastoji čovjek. Napretkom ulazi se u prostor vidovitosti, koja nema svrhu pretkazivanja, već popravak svijesti. Kako je objašnjavala Blavatska "Čitanje misli, jednostavno, promatram ih dok izviru iz glava ljudi, u spirali svjetlećeg dima ili u obliku blistave tvari koja se u različitim oblicima i slikama oblikuju oko njih". Životnom mudrošću, usavršavanjem svijesti, približavamo se savršenom miru, blagostanju u Utočištu Vječnog života.

Jiddu Krishnamurti kao dječak

Mahatma Gandhi